ULOGA SAMOHRANE MAJKE U DRUŠTVU

 

Pišu: Tanja Cujzek-Semov, Sandra Kos

Siječanj, 2008.g.

 

  1. PRAVNA REGULACIJA
  2. STATISTIČKI PODACI U HRVATSKOJ I SVIJETU
  3. PSIHOLOŠKI I SOCIJALNI ASPEKTI SAMOHRANOG RODITELJSTVA
  4. NAJČEŠĆI PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREĆU SAMOHRANI RODITELJI
  5. NEKOLIKO SAVJETA
  6. REFERENCE

 

  1. PRAVNA REGULACIJA

Zakon o socijalnoj skrbi određuje pojam samohranog roditelja kao roditelja koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi i uzdržava svoje dijete.

Drugim riječima;

-          razvedeni roditelj nema status samohranog roditelja, neovisno o tome skrbi li drugi roditelj za dijete ili ne

-          samohrani je onaj roditelj djeteta čiji je drugi roditelj

a)      umro

b)      nepoznat

c)      lišen poslovne sposobnosti

d)     oduzeto mu je pravo na roditeljsku skrb

e)      na dugotrajnom je liječenju ili

f)       na dugotrajnom izdržavanju kazne zatvora

Iako, zakonski razvedeni roditelji nemaju status samohranog roditelja, oni se često susreću s istim problemima i u širem smislu ih se navodi i u  brojnim istraživanjima, te ćemo i mi u ovom izlaganju, osvrćući se na psihološke i socijalne aspekte obuhvatiti i njih. Tome je razlog što je najčešći razlog odsustva oca iz obitelji upravo razvod.

U pravnom poretku nema posebnog zakona koji bi regulirao status i prava samohranih roditelja u Hrvatskoj. Ne ostvaruju neka posebna prava npr.nemaju prvenstvo pri zapošljavanju.

Imaju neka prava iz radnih odnosa:

  1. prekovremeni rad – samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad
  2. preraspodjela radnog vremena (to je puno ili nepuno radno vrijeme koje tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog kraće od punog ili nepunog radnog vremena – ne smatra se prekovremenim radom) – samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti može raditi u preraspodjeljenom radnom radnom vremenu samo pod uvjetom da daju pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

 

Kome se obratiti za novčanu pomoć?

-          kod dječjeg doplatka obratiti se HZMO

-          ostala prava (socijalna ugroženost) kod CZSS (prava po osnovi socijalne skrbi) npr. na temelju potvrde CZSS dijete može imati prednost pri upisu u vrtić, odnosno jeftiniji smještaj

 

  1. STATISTIČKI PODACI U HRVATSKOJ I SVIJETU

Prema podacima iz 2001.godine u Hrvatskoj postoji 188 000 samohranih roditelja ili jednoroditeljskih obitelji, što je čak 15% od ukupnog broja. U samo posljednja tri desetljeća  broj samohranih roditelja narastao je sa 11,5% na 15%  udjela u ukupnoj populaciji.

Rezultati istraživanja u Hrvatskoj korespondiraju s nalazima europskih istraživanja i svjedoče sa su brige, strepnje, stresovi i problemi svih samohranih roditelja gotovo svuda isti. Hrvatska se sa 15% samohranih roditelja ubraja u države na čelu kolone; najviše samohranih roditelja živi u Velikoj Britaniji (22%) i Finskoj (19%). Prosjek za Europu je 12% kućanstava koje vode samohrani roditelji. Najmanje samohranih roditelja ima u Španjolskoj (5%), Grčkoj (7%) i Portugalu (8%).

SPOL I JEDNORODITELJSKE OBITELJI

Svugdje u Europi žene dominiraju u jednoroditeljskim obiteljima, a najviše u Portugalu (94%), dok je najviši udio samohranih očeva u Danskoj, Luksemburgu i Finskoj (oko 20%).

U Hrvatskoj 83% jednoroditeljskih obitelji čine majke s djecom, a 17% očevi s djecom.

Ovi podaci pokazuju da se u realnosti radi o velikom broju obitelji i da najveći roj samohranih roditelja u našem društvu još uvijek čine žene.

Ipak, o ženama samohranim majkama se u nekoj mjeri i govori, ali samohrani očevi predstavljaju društvenu grupu koja je do sad bila vrlo zanemarena i prešućivana. Oni sami za sebe govore da se osjećaju „nevidljivima“, usamljenima i društveno izoliranima.

 

SOCIODEMOGRAFSKA OBILJEŽJA SAMOHRANIH RODITELJA

-          prosječna dob: 38 godina

-          bračni status: 21% nevjenčani, 64% rastavljeni, 15% udovci

-          radni status: 71% stalno zaposleni, 6%  povremeno zaposleni

15% nezaposleni, 8% ostalo

-          naobrazba: 51% srednja četverogodišnja škola, 32% viša škola ili fakultet

-          struktura kućanstva i stambeni status: samohrani roditelji imaju manje djece (57% ih ima samo jedno dijete, dok 51% ostalih roditelja ima dvoje djece), više ih živi u trogeneracijskim kućanstvima (31%, u odnosu na 16% ostalih), te imaju slabiji stambeni status (47% ih živi u vlastitoj kući ili stanu, u odnosu na 69% ostalih roditelja).

Ukratko, samohrani roditelji imaju manje novca, neriješeni stambeni status, većina ih jedva spaja kraj s krajem, a radno vrijeme im zagorčava život. Kako bi osigurali svojoj djeci egzistenciju ili malo bolji životni standard često moraju raditi i dodatne poslove, a onda imaju manje vremena za brigu o djeci i odgoj. Nezaposleni samohrani roditelji procjenjuju kako imaju manje šanse za zaposlenje u odnosu na ostale roditelje.

ŽIVOTNI STANDARD I KVALITETA ŽIVOTA

Hrvatska iskustva svjedoče o teškoj financijskoj situaciji samohranih majki što je dio trenda koji europski znanstvenici nazivaju feminizacija siromaštva – majke vode kućanstvo, jer veći dio vremena ulažu u odgoj djece i neplaćeni rad kod kuće, a u mnogim državama su slabije plaćene od muškaraca.

Pećnik napominje da je ono što najviše razlikuje jednoroditeljske od dvoroditeljskih obitelji to što se prve bore za golo preživljavanje, dok su drugi u potrazi za kvalitetnijim životom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                  Financijske teškoće obitelji u posljednjih 12 mjeseci

 

Jednoroditeljske

%

Dvoroditeljske

%

Odgodili ste kupnju za sebe kako biste mogli nešto kupiti djetetu.

 

84

68

Znali ste kasniti s plaćanjem računa.

 

66

55

Odustali ste od putovanja na odmor/ljetovanje.

 

56

36

Zbog štednje ste smanjili potrošnju struje, plina, vode i drugih režija.

 

49

31

Djeca su morala odustati od nekih slobodnih aktivnosti jer niste imali dovoljno novaca da ih platite.

 

41

19

Niste mogli djeci priuštiti bolju odjeću.

 

38

24

Morali ste posuditi novac da bi platili račune.

 

37

17

Štedjeli ste na troškovima prijevoza (tramvaj, automobil..)

 

 

36

22

Niste mogli svom djetetu davati džeparac.

 

32

16

Niste mogli djeci kupiti slatkiše ili neku drugu hranu koju ona vole.

 

29

14

Niste mogli djeci kupiti dovoljno voća koliko ste htjeli.

 

26

12

 

 

 

 

 

 

 

 

  1. PSIHOLOŠKI I SOCIJALNI ASPEKTI JEDNORODITELJSKIH OBITELJI

 

Problem samohranog roditeljstva  svijetu se rješava „mrežama“ savjetovališta i škola za roditelje. Npr. u Švedskoj, u Stockholmu je u svakoj većoj četvrti Obiteljski centar gdje stručnjaci različitih područja (psiholozi, soc.radnici) educiraju jednoroditeljske obitelji. Na te načine se budući roditelji pripremaju za kvalitetno partnerstvo i odgovorno roditeljstvo.

U Hrvatskoj se također slijedi i razvija pozitivna praksa drugih europskih zemalja, te se oformljuju Obiteljski centri. U našoj županiji Obiteljski centar zapošljava cijeli tim stručnjaka, te već godinu dana provodi Školu za uspješnije roditeljstvo koja je namijenjena svim roditeljima za pomoć u konkretnoj brizi za djecu, prevladavanju osobnih problema, a prema individualnim potrebama u Obiteljskom centru provode se i individualna savjetovanja roditelja.

U Hrvatskoj su se posljednjih godina i sami samohrani roditelji organizirali u vidu udruga i na taj način počeli stvarati mrežu uzajamne podrške. U takvim organizacijama roditelji dobivaju ono što im je nabitnije; emocionalnu i prijateljsku potporu, ali i razmjenu dobara i usluga (više na www.udruga-let.hr ).

BRIGE I STRAHOVI U ODNOSU NA DJECU

-          brige o financijskoj sigurnosti djece sada i u budućnosti

-          strah da im dijete ne „upadne“ u loše društvo, tj.strah od rizika droge, uličnog nasilja, ali i izbora lošeg partnera

-          brige o tome kakva će djeca ispasti, kakva će biti u životu

-          brige vezane uz sadašnje ili daljnje školovanje djeteta, uz podmirivanje troškova školovanja

-          strah od negativnih emocionalnih ili ponašajnih posljedica po dijete zbog nedostatka drugog roditelja u odgoju

-          približno svaki deseti samohrani roditelj navodi da se boji da će umrijeti ili se razboljeti prije nego djeca budu sposobna brinuti se o sebi

 

TEŠKOĆE SAMOHRANOG RODITELJSTVA

-          financijske teškoće

-          umor i prezaposlenost

-          to što moraju sami preuzeti odgovornost za odgoj djece

-          stalna zabrinutost o tome hoće li dobro odgojiti djecu i kakva će biti budućnost njihove djece

-          odsustvo kontakta ili loš kontakt djeteta s drugim roditeljem

-          nezaposlenost ili nestabilnost zaposlenja

-          samoća i usamljenost

-          neusklađenost radnog vremena i mogućnosti čuvanja djece

-          nemogućnost da djeci priušte ono što djeca žele ili trebaju

-          objasniti gdje je drugi roditelj

-          nerazumijevanje okoline

-          problemi u realizaciji prava na alimentaciju

-          neriješeno stambeno pitanje ……..

 

KAKO SAMOHRANI RODITELJI MOGU SEBI OLAKŠATI SVAKODNEVNI ŽIVOT?

KAKO SE NOSITI S PROBLEMIMA?

 

DOBRE STRANE SAMOHRANOG RODITELJSTVA

-          izostanak negativnih bračnih iskustava

-          zadovoljstvo što mogu slobodno i samostalno donositi odluke koje se tiču njihovog života i života djece

-          zadovoljstvo što se djeca razvijaju kao sretne i dobre osobe

-          bliskost i povjerenje između roditelja i djece

-          podrška bliskih osoba iz njihove okoline

 

 

5.  PET SAVJETA ZA SAMOHRANE RODITELJE

 

  1. ZAPAMTITE, VI STE RODITELJ

Bez obzira na situaciju i činjenice vi ste još uvijek obitelj, bez obzira što u vašoj zajednici nema dvoje roditelja. Mnoge obitelji sa samohranim roditeljem emocionalno su zdrave i savršeno funkcioniraju. To je stvar odabira, a ne sreće. Ta obitelj odlučila je da bude zdrava, sretna , ispunjena srećom te pozitivnim vibracijama i osjećajima.

 

RODITELJSKI SAVJET: Prisjetite se nekih ideala po kojima želite da vaša obitelj bude poznata, zapišite ih. Također ih možete zalijepiti na vrta frižidera ili unutarnju stranu ulaznih vrata. Neka vas to podsjeća na vaš cilj kad vam bude teško.

 

  1. RAZGOVARAJTE SA SVOJIM DJETETOM O NJEGOVIM OSJEĆAJIMA 

      Kao što i sami znate, i vaše dijete također proživljava osjećaj gubitka. Bez obzira na godine   

      vaše dijete može proživljavati osjećaje tuge, ljutnje ili jednostavno se osjećati drugačije od  

      svojih vršnjaka. Dopustite svom sinu/kćeri da govori o svojim osjećajima. To će znatno

      učvrstiti vaš odnos.

 

RODITELJSKI SAVJET: Potražite trenutke kad vas dijete doista sluša. Iskoristite te trenutke da budu što upečatljiviji za vaše dijete, drugim riječima, iskoristite ih u obostranu korist. Takvi trenuci su prava rijetkost u životu s adolescentom.

 

 

  1. BUDITE SPREMNI

Budite upleteni u njihov život koliko najviše možete. Pokažite im da ste odani svom članu obitelji usprkos stresu i gubitku.

 

RODITELJSKI SAVJET: Sudjelujte u djetetovim školskim aktivnostima. Pronađite sve one stvari koje možete ili morate obavljati zajednički te sudjelujte aktivno u njima. Ručajte, doručkujte i večerajte zajedno. Zajedno idite u jutarnje ili večernje šetnje.

 

 

  1. UČITE ODGOVORNOSTI

Adolescenti obično mole roditelje da im daju njihovu neovisnost. Najbolji način da ih naučite odgovornosti jest da im dajete sitne poslove koje će obavljati po kućanstvu. Ne gledajte na te sitne poslove kao na nešto čime ih zamarate već kao priliku da vaše dijete u toj dobi pokaže svoju odgovornost odnosno da se dokaže u svojoj novo stečenoj slobodi.

 

RODITELJSKI SAVJET: Počnite sa manje odgovornim poslovima i polako im dajte sve odgovornije poslove.

 

 

  1. ŽIVITE SVOJIM NAČINOM I U GRANICAMA MOGUĆNOSTI

Roditelji često znaju zapasti u velike dugove kako bi se „brinuli“ o svome djetetu. Daju svojem djetetu pravu odjeću za njega, kupuju mu njegov vlastiti auto te ostale „potrepštine“ za koje dijete misli da su mu potrebne. Adolescent neće naučiti ispravnu vrijednost novca, a roditelje će dugovi dovesti do financijskog stresa.

 

RODITELJSKI SAVJET: Naučite svoje dijete da pravilno i „zdravo“ troši novac. Ukoliko su u godinama gdje se mogu zaposliti, dozvolite im da se zaposle te neka svojim primanjima pokriju troškove za njima prijeko potrebne stvari. Neka jednom ili dva puta nauče na svojim greškama.

 

 

 

 

 

Reference: